Programi Rani razvoj – utjecaj na život (RAR) i Osobni razvoj (OR) su namijenjeni svim psihički zdravim osobama (min 21 godina) koji žele bolje upoznati sebe, početi preuzimati odgovornost za svoj život te su spremni i voljni raditi na osobnom nesvjesnom u cilju mijenjaja i otklanjanja onih aspekata svog funkcioniranja koji nas inhibiraju da možemo bolje i više u životu i da živimo punim plućima. 

RAR i OR su ujedno, za one koji to žele i imaju kapacitet, ujedno i prvi i drugi stupanj u edukaciji za psihoterapeute ITP-a.

RAR i OR nisu namijenjen liječenju psihičkih problematika, kontraindiciran je osobama sa psihičkim problemima i osobama koje imaju aktivne dijagnoze psihičkih poremećaja, osobama koje su na psihijatrijskom liječenju, uzimaju psihofarmake, ili su u stanju teže emocionalne životne krize sa sklonošću nestabilnim emocionalnim stanjima.
Ako osoba ima ili je nekada imala nešto od navedenog i svjedno želi upisati RAR ili e-RAR, dužna je obavijestiti referadu prilikom prijave za upis kako bi se kroz evaluacijsku terapiju utvrdila primjerenost programa RAR za sustav osobe.

Za one koji žele nastaviti s konkretnim radom na sebi i imaju osnovne predispozicije biti psihoterapeut ITP-a (osnovna psiho-emocionalna stabilnost), RAR je ujedno temelj i prvi stupanj psihodinamske edukacije. Nakon RAR-a obično većina grupe upisuje drugi stupanj: četverogodišnji program Osobni razvoj (Zagreb, Beograd, Split, Ljubljana, Rijeka) ili online e-OR, a na trećoj godini OR-a oni koji žele i imaju kapacitet mogu upisati i treći stupanj (TP) nakon kojeg se upisuje 4. stupanj  – Napredni terapeutski trening (TT) tj. 5. i 6. godina.

Interpersonalno funkcioniranje:

• želja za boljim i dubljim partnerskim odnosima
• želja da smanjim ovisnost i potrebitost za drugima
• želja za većom roditeljskom kompetencijom
• želja da bolje osjetim i doživim druge ljude i imam jaču empatiju
• želja da ostvarim snažniji osjećaj pripadanja i povezanosti sa svijetom
• želja da se mogu slobodnije i jasnije izraziti među drugima

Unutarnje emocionalno stanje:

• želja da se oslobodim straha i napetosti
• želja za boljim kontroliranjem snažnijih emocija
• želja za boljim kontaktom s emocijama
• nezadovoljstvo zbog stalnog potiskivanja emocija
• želja za snažnijom unutarnjom motivacijom
• potreba da znam što doista želim i hoću u životu
• potreba za snažnijim osjećajem životnosti
• potreba za unutarnjim mirom

Unutarnje psihičko stanje:

• želja da bolje upoznam samoga sebe
• potreba da izgradim veći osjećaj sigurnosti i osobne vrijednosti
• potreba za većim povjerenjem u sebe i život
• potreba da više imam sebe i da se mogu bolje zauzeti za sebe
• potreba za snažnijom unutarnjom motivacijom i osjećajem smisla
• želja za snažnijim osjećajem prisutnosti u sadašnjem trenutku
• želja da se riješim štetnih obrazaca ponašanja

RAR nam omogućava da počnemo praviti u sebi reda, detektiramo kako su nastala moja funkcioniranja kojima nisam zadovoljan, puno dublje shvatimo i upoznamo samoga sebe. Kada upoznamo razvojne procese u ranom periodu shvatimo što je trebalo biti njihovo postignuće (a često nije), počinjemo bolje razumijevati sami sebe, ali svoje bližnje.
Ako želimo istinski zavoljeti i prihvatiti sebe prvo moramo upoznati tog sebe koji želi biti voljen i prihvaćen. Do tada tražimo od drugih da nam daju ono što ne dajemo ni sami sebi.
OR je duboko transformativan program s ciljem nastavka našeg psiho-emocionalnog razvoja upravo tamo gdje smo zapeli u ranom razvoju zbog nedostatka potrebnih uvjeta.

Programi se temelje na suvremenim spoznajama iz razvojne i kliničke psihologije, neuroznanosti, teorijama privrženosti i regulacije afekta, objektnim relacijama, interpersonalnoj neurobiologiji, … i Integralnoj tjelesnoj psihoterapiji koja kroz interdisciplinaran pristup tim znanjima daje novu transdisciplinarnu kvalitetu. Sve o čemu govorimo kroz programeje provjereno i potvrđeno kroz osobno  iskustvo autora, voditelja kao i iskustva u terapijskom radu s ljudima.

Svim roditeljima beba i djece vrtičke dobi koji žele ostvariti kvalitetan i povezujuć odnos sa svojim djetetom. Svim onima koji žele bolje razumjeti svoje dijete, te razvojne faze kroz koje ono prolazi na putu ka emocionalnoj i psihološkoj zrelosti. 

Biti će koristan svim roditeljima koji žele saznati više o razvojnim fazama kroz koje prolaze njihova djeca i usvojiti znanstveno utemeljene spoznaje o povezujućem roditeljstvu. 

• Želja za ostvarivanje dubljeg i povezanijeg odnosa s djetetom

• Želja za boljim razumijevanjem dječjih razvojnih faza i ponašanja koja ih prate

• Želja za većom roditeljskom kompetencijom

• Želja za usvajanjem najnovijih znanstveno utemeljenih spoznaja razvojne psihologije

• Želja za ulaskom u dječje cipele, i boljim razumijevanjem dječjeg pogleda na svijet

• Želja za lakšim nošenjem s izazovima roditeljstva

• Želja za kvalitetnijim nošenjem s dječjim zahtjevnim ponašanjima

• Znanstveno utemeljene informacije o dječjem emocionalnom, psihološkom i intelektualnom razvoju

• Osviještavanje dječjih potreba, čije je zadovoljenje nužno za zdravi rast i razvoj

• Alate potrebne za lakše nošenje sa zahtjevnim ponašanjima i izazovnim roditeljskim situacijama

• Mogućnost “ulaska u dječje cipele” i iskustveno razumijevanje dječjih razvojnih prekretnica

• Informacije, iskustva i uvide koji roditeljstvo čine lakšim i ugodnijim

• Veću opuštenost i bolju povezanost s vlastitom roditeljskom intuicijom

• Usvajanje načina pružanja kvalitetne podrške tijekom dječjih razvojnih promjena

• Jače roditeljsko samopouzdanje

1. KONTAKT – Duboki odnos i stvaran kontakt prisutnog, prihvaćajućeg, uvažavajućeg, otvorenog i empatičnog terapeuta s klijentom u kojem klijent može biti konačno autentičan i vjeran svojim emocijama i impulsima bez rizika da izgubi kontakt, što omogućava klijentu da se više poveže sa svojim biološkim impulsima i psihološko-duhovnim centrom sebe.
2. ZNANJE –  Nastojanje sagledavanja, razumijevanja korijena i znanstvenog objašnjenja izvora problematike te iznalaženje trenutno najadekvatnijeg od niza mogućih pristupa kako bi se klijentu pružilo upravo ono što njegov sistem u tom trenutku treba.
3.  SUPTILNOST – Iznalaženje što manje invazivnih pristupa u terapiji kako bi se izbjeglo bilo kakvo povrjeđivanje ranjivog i otvorenog klijenta i eventualna retraumatizacija.
4.  POŠTOVANJE MUDROSTI TIJELA – Kataliziranje i facilitiranje tjelesnih procesa (neurofizioloških, emocionalnih, senzorno motornih) koji su u trenutku povrjeđivanja bili zaustavljeni i žele se dovršiti u cilju iscjeljenja i vraćanja organizma u balans putem:

• aktiviranja i facilitiranja i prorade potisnutih emocija kroz procesni rad (najčešće sekundarnih kako bi se došli u kontakt s primarnim emocijama)
• aktiviranja i dovršavanje suspregnutih senzorno motornih impulsa u tijelu koji pohranjuju ogromnu energiju aktiviranu u cilju preživljavanja kroz titraciju i pendulaciju u cilju zacjeljenja traumatskog iskustva
• aktiviranja i realizacije potisnutih impulsa za namirenjem primarnih potreba i konačno dobivanje nedostajućeg iskustva namirenj

5. REPAIR – Davanje sistemu iskustva popravka povrjeđujuće situacije da doživi iskustveno situaciju na način kako je trebalo biti.

6. VIĐENOST – Viđenje, potvrda i prihvaćanje klijenta u njegovoj istini s ciljem dovođenje klijenta u veći kontakt s vlastitom istinom i stvarnim sobom (Selfom).

7. SAMORAZVOJ – Kontinuirani osobni rad terapeuta na sebi i učenje kroz samorazvoj i daljnje istraživanje.

Shodno tome postignuće i cilj ITP- a je razrješenje ili ublažavanje reakcija organizma i psihe kod teških životnih situacija kada dolazi do aktivacije jakih emocionalnih, tjelesnih i psihičkih stanja, što u ITP-u vidimo kao posljedicu rane razvojne kao i šok traume, nenamirenosti primarnih potreba, zanemarivanja kao i drugih stresnih i povrjeđujućih situacija koje su ostavile traga na tjelesnom i psihičkom nivou. U terapiji nastojimo postići:

• Dovršavanje i razrješenje zaostalih, potisnutih i nedovršenih inter i intrapersonalnih konflikata, somatiziranih u organizmu koji se manifestiraju u životnim situacijama i novim odnosima i kao takvi su opstruirali daljnje emocionalno, psihološko i socijalno sazrijevanje osobe i nastavljaju joj kvariti kvalitetu života.
• Zacjeljivanja ”emocionalnih rana” nastalih kroz objektne relacije
• Otapanje obrambenih mehanizama koji su štitili te ”rane”, ali i smetali u funkcioniranju kroz život.
• Propuštanje započetih i zablokiranih emocija koje se manifestiraju kao emocionalni mišićni blokovi i time otvaranje blokova
• Dovršavanje zakočenih senzorno motornih pokreta i impulsa manifestiranih kao hipertoničnost mišića koji su dio bazalnih podsvjesnih programa organizma s ciljem preživljavanja.
• Uspostavljanja boljeg energetskog protoka u organizmu i osjećaj uzemljenosti i prisutnosti
• Otpuštanje fascijalnih i mišićnih spazama i blokada.
• Bolji kontakt ega s afektivnim sustavima, primarnim emocijama i biološkim selfom.
• Bolji kontakt ega sa psihološkim (duhovnim) Selfom.
  ….odnosno nastavak emocionalnog, psihološkog i duhovnog sazrijevanja osobe.

U ITP-u je neizostavan rad s duboko potisnutim emocijama (represija emocija) kojih u početku rada najčešće nismo uopće svjesni, ali koje upravljaju našim ponašanjem, odlukama i oblikuju nam život. Nedovršene i neprocesirane emocije, pogotovo iz ranog perioda, postaju izvor većine ljudskoih problematika.

Živimo nesvjesni potisnutog i nedovršenog prastarog bijesa, straha, tuge, srama za koje sustav nema iskustvo proživljavanja, a često niti kapacitet da ih odmah propusti. Veliko je postignuće kada, često i nakon više godina, konačno uspijemo dovršiti davno zablokirane emocije nakon čega osjetimo do tada nepoznato olakšanje i podizanje životne energije i radosti.

Dio tog procesa su i nedovršeni impulsi kao i senzorno-motorni pokreti vezani za jake emocionalne doživljaje čije kompletiranje opusti tijelo i učini pozitivnu promjenu u psiho-emocionalnom stanju.